i vareški kraj, povijest, ljude, tradiciju — dakle sve što je vezano za zavičaj. Utemeljena je 01. prosinca/decembra 2000. godine, a prvi bibliotekar Zavičajne zbirke bio je pok. Krešimir Romić.
Jučer, 01. prosinca/decembra 2025. godine ova zbirka koja vjerno čuva literaturu i građu relevantnu za prošlost i kulturnu baštinu Vareša i okolnih mjesta proslavila je svoj značajan jubilej – 25 godina postojanja i djelovanja. Tim povodom uposlenice JU Opća biblioteka Vareš organizirale su prigodnu svečanost na kojoj je osim 25. rođendana obilježeno i tiskanje foto albuma Crno bijela ostavština Vareša.
Na početku se gostima obratila direktorica JU Opća biblioteka Vareš Jasmina Šijak, predstavila osobnu kartu biblioteke i istaknula: „ Odluku o formiranju Narodne općinske biblioteke Vareš, donio je Narodn odbor općine Vareš 04. siječnja/januara 1958.godine. Do 23. siječnja/januara 2002. godine bila je u sastavu Radničkog univerziteta Branko Jelić" Vareš, kasnije Centra za kulturu ,,Ljiljan" Vareš bilježi svojih 23 godine samostalnog rada i djelovanja od uskoro ukupno 67 koliko je prošlo od njenog osnivanja. Zbog neuvjetnosti, iseljena je iz zgrade Radničkog univerziteta ratne `94.godine. Promijenila je još tri adrese, da bi prije dvadesetak godina, naš Osnivač, općina Vareš, na čelu s tadašnjim načelnikom Hamdom Fatićem, odlučila da za potrebe smještaja Biblioteke potpiše Ugovor o korištenju sadašnjeg prostora, koji je u vlasništvu nekadašnjeg trgovinskog poduzeća ,,Snaga" d.o.o. Visoko. Smatram važnim istaći činjenicu da općina Vareš, kao naš Osnivač, plaća mjesečnu naknadu za naš smještaj, evo već skoro dvadeset godina. Danas naša Biblioteka zauzima značajno mjesto, kako u ZDK-u, tako i šire. Raspolažemo s nešto više od 38.000 bibliotečnih jedinica. Cjelokupni fond raspoređen je po odjelima, a ima ih ukupno šest“.
Dalje je Jasmina Šijak navela: „Među prvima smo u našem Kantonu, gdje se vrši elektronska obradu podataka tj. katalogizacija i klasifikacija bibliotečnog fonda. Na isti način vršimo zaduživanje i razduživanje građe našim korisnicima, a taj način rada uveden je prije skoro dvadesetak godina. Svemu tome prethodio je ogroman posao obrade bibliotečnog fonda i formiranja online kataloga, odnosno online baze u koju je uneseno svih 38.000 bibliotečnih jedinica. Na taj način smo stekli uvid u cjelokupni fond, te njegovu raspoloživost u Biblioteci. Imamo negdje oko 1.300 korisnika, što redovnih, što povremenih. Beskrajno smo zahvalni našim sugrađanima koji podržavaju naš rad i rado nam poklanjaju knjige iz svojih privatnih biblioteka. Sretni smo što s našim korisnicima imamo tu neposrednost u međusobnim kontaktima, tako da je naša Biblioteka mjesto gdje se rado boravi, druži, razmjenjuju informacije“, zaključila je.
Sadašnja voditeljica Zavičajne zbirke Vareš, bibliotekarka Sanja Franjić je s ponosom u svom obraćanju rekla: „ Ovaj jubilej je mnogo više od datuma – on je svjedočanstvo ljubavi prema zavičaju. Dopustite da se kratko osvrnem na nekoliko ključnih činjenica o nastanku Zavičajne zbirke. Prema Zakonu o bibliotečnoj djelatnosti ZDK, formiranje zavičajnih zbirki jedan je od temeljnih zadataka općih biblioteka. Rukovodeći se time, Opća biblioteka Vareš je 2000. godine započela proceduru osnivanja. I s ponosom ističem 01. prosinca 2000. godine rad Zavičajne zbirke je i službeno ozvaničen. Ta ideja živjela je još 60-ih i 70-ih godina, ali i ova, sadašnja, je bila pionir u Zeničko-dobojskom kantonu, tj. prva oformljena u odnosu na ostalih 12 biblioteka u kantonu. Prvi bibliotekar Zavičajne zbirke bio je dugogodišnji direktor Biblioteke, gospodin Krešimir Romić, koji je ostavio neizbrisiv trag. Njegovi “Vremeplovi“, objavljeni u šest nastavaka od 2000. do 2006. godine, predstavljaju prva izdanja našega odjeljenja. Slijedili su reprinti, katalozi i brojna druga vrijedna djela, na kojima su radile kolegica Ilijana Gavran-Radojević i direktorica Jasmina Šijak“.
Podsjetila je i na objavljena izdanja od 2018. godine pa do danas, a to su:
- Vareš – sjećanje na ljude i događaje,
- Plavo nebo iznad Vareša,
- Fragmenti iz povijesti Vareša,
- Vareški obituarij i, najnovije iz 2025., Crno-bijela ostavština Vareša.
„ Naš zadatak ostaje isti: prikupljati, obrađivati i čuvati građu koja svjedoči o prošlosti, sadašnjosti i identitetu Vareša. U tom cilju započeli smo i proces elektronske obrade cjelokupnog zavičajnog fonda, kako bismo ga učinili dostupnijim i trajnijim. Zavičajna zbirka danas broji preko 5.000 bibliotečnih jedinica, koje predstavljaju dragocjeno historijsko, kulturno, dokumentarno i umjetničko blago našega kraja. To nije samo broj – to je dokaz da Vareš ima neizbrisivu pisanu dušu. Svaki plakat, razglednica, oglas, zapisnik, svaki tekst i svaka fotografija čine mozaik koji će koristiti svim budućim istraživačima našeg Vareša. Posebno bih željela spomenuti autore i stvaratelje čija su djela u temelju ovog fonda. Njih je preko trideset – to su oni koji su svojim radom, perom i dušom ispisali Vareš. Njihova djela i publikacije trenutno i zauvijek čuvamo u Zavičajnoj zbirci. Iako smo svjesni da poneko izdanje i autor još uvijek nedostaju, radimo na tome da ih pridružimo ovoj posebnoj i vrijednoj grupi autora koji su svoje stvaralaštvo darovali svim budućim generacijama Vareša“, istaknula je Sanja Franjić.
Gost na svečanosti obilježavanja jubileja Zavičajne zbirke Vareš bio je vareški književnik Željko Ivanković, osoba koja je godinama prikupljala arhivski materijal, dokumente, fotografije i građu – posvećenu povijesti Vareša, njegovom kulturnom, društvenom i demografskom razvoju. "Dragi prijatelji, ljubitelji knjiga, ljubitelji biblioteka, ljudi koji znate koliko je ovaj današnji trenutak važan svima nama, prije svega meni, onda pretpostavljam i svima vama i većini onih koji danas nisu sa nama. Iznimna mi je zadovoljstvo i iznimno sam počašćen što u ovoj prigodi 25. obljetnici zavičajne zbirke mogu reći koju rečenicu. Želim s vama podijeliti neka iskustva i neka ona počnu s 1994. godinom kada su moji prijatelji iz Sarajeva dolazili u Vareš, poslije oslobođenja, i rekli da nikad nisu bili, osim u Sarajevu, u boljoj biblioteci nego je Vareš. Iz te najbolje biblioteke koju su oni vidjeli, mnogi su donijeli prekrasne i lijepe knjige. Tadašnja bibliotečka politika, pogotovo u Varešu, a sve ovisi o ljudima, imala sjajnu postavu i imala sjajne knjige. Upravo zbog tih lijepih knjiga želim spomenuti da je nekad davno, 1978. godine donesen zakon o osnivanju zavičajnih zbirki. Vareška biblioteka je bila jedna od najboljih i imala je vrlo brzo formiranu zbirku. Sad čujem da Biblioteka ima preko 38 000 svezaka, nekada, kada je ovaj zakon donošen bilo je predviđeno da svaka biblioteka mora imati najmanje knjigu po glavi stanovnika. Vareš je uvijek imao puno više. Danas, kad slavimo, kad obilježavamo 25 godina Zavičajne zbirke možemo izraziti silno zadovoljstvo, ja ga izražavam, jer sam se ovom zbirkom koristio vrlo često, i zahvaljujući direktorici bio sam dobro primljen ovdje. Tada sam shvatio koliko je važnost, ne samo pisane riječi, nego koliko je važno na nekom mjestu postoji publikacija, u ovom slučaju periodika, kao što je Kolektiv, a danas Bobovac."
U svom obraćanju akcent je stavio na Vareš kao mjesto koje ima dugu i složenu povijest, te koje mora sačuvati kroz pisanu riječ za buduće generacije. Naglasio je kako Zavičajna zbirka Vareš čuva sjećanje na grad kakav je nekada bio i ne dopušta da zaborav izbriše vareško porijeklo, ljude i njihove priče. "Zašto ovo govorim, jer sam tada vidio da ono što nije objavljeno nije se ni dogodilo. Danas taj neki posao radi list Bobovac kojeg vodi Mladenko i u kojem nastoji prikazati svaku, barem objavljenu knjigu do koje se može doći, svakog autora iz Vareša. Sve ovo govorim zato što je Vareš mjesto posebnog sjećanja na pisanu riječ. Od 1611. godine do danas je 415 godina od objavljivanja prve knjige koju je objavio neko s naših prostora, Matija Divković. Ne samo s naših prostora nego uopće Bosne i Hercegovine na narodnom jeziku. Do danas ispisuje se bogata povijest Vareša, što direktno ili indirektno, bilo kroz autore koji pišu o Varešu ili su samo kao Varešani nazočni u prostoru kulture. Ovo govorim jer mislim da nema ništa važnije od Zavičajne zbirke. Jedino mjesto, gdje bi sve moje knjige, svakog autora, morale bi bit ovdje. Zašto? Može svijet propasti, karikiram, s njima u vareškoj biblioteci mogu propasti svi Tolstoji, Dostojevski, Selimovići, Krleže, Andrići i ostali, ali vareška zavičajna zbirka bi morala imati ono što je Vareš. Jer ako ona to nema, neće imati neko drugi. Drago mi je da danas govorimo o 25 godina ove zbirke i podsjećamo na obavezu postojanja koja je ozakonjena drugim zakonskim gabaritima. U 21 stoljeću, dakle u ovih 25 godina, prema podacima koje ja imam, vareški pisci objavili su 185 naslova. Toliko naslova, osim možda Sarajeva, nema ni jedan grad u BiH. ukupno nakon Daytona, objavljeno je 220 knjiga od više od četrdeset autora. Šta je Zavičanjn zbirka? Ona odabire, prikuplja, sređuje literaturu i građu vezanu za određeno zemljopisno područje, radi na zaštiti tih knjiga, na informativnim instrumentima, raditi na propagandi, baviti se organizacijom rada, voditi politiku nabave, radi popis i još mnogo toga."
Nakon izlaganja književnika Ivankovića promovirano je novo izdanje Opće biblioteke Vareš, foto album Crno bijela ostavština Vareša. O tome je govorila direktorica Jasmina Šijak.
„Crno bijela ostavština Vareša je oporuka Varešanima rođenim u godinama poslije, da ne dozvole zaborav nad stvarnim vrijednostima, koje su rezultat rada zaslužnih ljudi, čiji je životni vijek prošao u neprekidnoj borbi za bolje i ljepše vareško sutra. Uzimajući u obzir informacije iz čuvenog vareškog lista ,Kolektiv", a većina ih je potkrijepljena ilustracijama, došli smo do saznanja da je svaki pedalj vareške teritorije bio mjesto gdje se odvijala povijest ovoga grada. A sama slika progovori na naročit način. Ona govori mnogo više nego sami tekst. Slika nas ne ograničava, kao što to može nedostajuća riječ u tekstu. Slikom se otvaraju i druga područja koja samo mi vidimo. Njome se naslućuje, pretpostavlja, donosi zaključak više. Ne sužava nam prostor, nego, naprotiv, nudi mnogo vise od šture informacije. Manje su šanse za pogrešku kada je u pitanju slika, jer, ona je više i od same činjenice Izvor je za mnogo više od običnih informacija. Bezbroj ih je u listu ,,Kolektiv" a nedvojbeno oslikavaju vrijeme, prilike i ljude u njima, koji su žrtvovali najljepši dio svog životnog i radnog vijeka, da bi i sebi i svojima - drugima, osigurali bolju i ljepšu budućnost“, rekla je između ostalog direktorica Šijak.
Glazbeni dio programa obogaćen je izvedbama vareških tamburaša, okupljenih u udruženje Moja prva nota koje vodi prof. Igor Hinger. Posebno su oduševili izvedbom pjesme pok. Mirka Grgića Moj je rodni grad Vareš. Stihovi pjesme idu ovako:
Moj je rodni grad među planinama, moj je rodni kraj bogat rudama
Vrijedni rudari rudu kopaju, njihova djeca ih željno čekaju
Pod starim jelama tiho Vareš spi, planine šapuću im o bajnoj ljubavi
Mili grade moj, lijepi Varešu, ja ti pjevam pjesmu najljepšu.
Na kraju možemo reći kako je Zavičajna zbirka Vareš iznimno značajna jer čuva identitet naše lokalne zajednice i pripadnost jednoj kulturnoj, povijesnoj i geografskoj sredini. Jako je važno istaknuti ono što je osobito i po čemu je neka sredina prepoznatljiva i posebna. Bogat i dobro uređen fond Zavičajne zbirke daje uvid u povijesno bogatstvo kulturnog stvaralaštva kao i cjelokupnog razvitka vareškog kraja. Tu su publikacije objavljene u zavičaju, publikacije autora iz zavičaja koje su objavljene bilo gdje u svijetu kao i sve što je objavljeno o zavičaju ili njegovim stanovnicima, bez obzira na mjesto objavljivanja. Svakako posjetite varešku Zavičajnu zbirku i Opću biblioteku Vareš.
U ime redakcije Hrvatskog radija Bobovac Vareš upućujemo iskrene čestitke djelatnicama Opće biblioteke Vareš i Zavičajne zbirke za ovaj značajni jubilej uz želju da i dalje čuvaju i obogaćuju varešku kulturnu baštinu.
