Gost, predavač bila je prof.dr. Mirela Muftić-Omerović, vanredni profesor Pedagoškog fakulteta u Sarajevu. Realizaciji projekta prisustvovali su učenici osnovnih i Srednje škole u Varešu te njihovi predmetni nastavnici i profesori. 

Prof. dr. Muftić-Omerović je govorila o pojmu bosančice: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, hrvatska ćirilica, bosansko-hrvatska ćirilica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica. Smatra se da je postavke o bosančici i njenom nastanku dao Ćiro Truhelka, koji je razlikovao bosančicu i ćirilicu. 

Naziv bosančica u stručnoj literaturi obuhvata različite tipove pisma, a uzrok tome jesu različita tumačenja o porijeklu bosančice, koja predstavlja poseban tip ćiriličnog pisma. Postupni oblik bosančice može se pratiti na natpisima i rukopisima iz Bosne i Dalmacije od XI. do XV. stoljeća: od Humačke ploče (XI. st.) i Povelje Kulina bana (1189.) u Bosni te Povaljskoga praga (oko 1180.), Natpisa kneza Miroslava (prva pol. XII. st.), Povaljske listine (1250.) i Lista kneza Đure Kačića općini dubrovačkoj (1276.) u Dalmaciji. Također, bitno je napomenuti da su skoro svi srednjovjekovni stećci pisani bosančicom. 

Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstava (npr. Povelja Kulina bana) – od X. do XV. stoljeća – do pada Bosanskog kraljevstva pod Osmansku vlast; i drugi: kurziv, kojom su pisani rukopisi od XIII. stoljeća pa dalje do XIX. i XX. stoljeća. 

Ukratko, bosančica kao pismo se koristila od početka XI. do kraja XIX. stoljeća, najprije kao ustavni oblik ćirilice, potom kao kurzivni oblik. Kao domaće pismo najčešće u obiteljskom krugu se očuvala sve do kraja XIX. stoljeća; u nekim obiteljima čak i do sredine XX. stoljeća. Profesor Muftić-Omerović se posebno zadržala na svakoj izdvojenoj fazi razvoja bosančice i prisutnim učenicima približila važnost poznavanja povijesti jezika kojim govore. 

Projekt je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, dajući podršku važnosti ove teme za buduće generacije, koje kroz redovne, školske programe, na različite načine prate ovu oblast općeg obrazovanja. Prisutni učenici su s velikom pažnjom pratili izlaganje naše uvažene gošće i zahvalili joj na prilici da se dodatno educiraju o jeziku kojim govore.