u organizaciji općinskog načelnika Avdije Kovačević. U uvodnom  izlaganju prisutnim gostima obratio se općinski načelnik i iznio podatke koliki bi značaj imala izgradnja pruge Vareš – Banovići za općinu Vareš. Predsjedavajući OV Zdravko Marošević naglasio je da je Vareš u posljednjih 100 godina izgradio cijelu državu, a da su nas svi zaboravili i ako je ovo na neki način dug prema Varešu onda moramo ovom projektu pristupiti jako ozbiljno, te bi Vareš mogla čekati svjetlija budućnost.
Kako je ovo prvo javno izlaganje ove ideje, na skupu su govorili eminetntni stručnjaci iz različitih oblasti. Profesor s Fakulteta za saobraćaj i komunikacije iz Sarajeva dr. Nedžad Branković rekao je: „Izgradnja ovih 50 km pruge imala bi veliki značaj ne samo za Vareš i Bosnu i Hercegovinu nego za cijelu Europu. Na nama je da odredimo kom dijelu projekta pripadamo. Ova ideja pokrenuta je prije 50 godina ali se iz nekih razloga stopirala. Teza Baltic – Adriatic aktualna je dugi niz godina jer bi s ovom tezom bili konkurentni na tržištu prijevoza, a svakako bi izgradnjom ove pruge koridori koji vode prema Europi imali alternativni pravac. Do 2030. godine  veći dio transporta se mora prebaciti na željeznicu zbog manjeg zagađenja, što ovaj projekt čini ostvarivim. Na nama je da što prije osiguramo svu potrebnu dokumentaciju koja će ovaj projekt učiniti ostvarivim“, rekao je na kraju svog izlaganja Nedžad Branković.
Dr. Smajo Salketić potvrdio je neke od teza koje je dr. Branković iznio i naglasio da bi se ovim projektom uvezao elektroenergetski sektor u sve tri elektroprivrede u BiH.“Ovim projektom omogućila bi se izgradnja novih termoelektrana, što je svakako u planu za naredne godine. Izgradnjom ove dionice samo bi se ubrzala izgradnja istih, a u konačnici sve to vodi ka smanjenju ukupnih troškova. Realizacijom ovog projekta napravio bi se energetski prsten koji bi povezao tri jake regije za snadbijevanje elektroenergetskog sektora. Strateški gledano, izgradnjom pruge, skratio bi se put dostave energenata za 100 km. Druga teza koja potvrđuje izgradnju ove pruge je mogućnost realizacije ideje da se od Sarajeva do Beograda stigne za tri sata. Ova putna komunikacija bi bila kraća za čak 130 km što itekako skraćuje putovanje. Treća, jako bitna teza je, veliki učinak na gospodarstvo Tuzlanske regije. Dostava ugljena iz rudnika za TE Tuzla dovelo bi do ogromnih ušteda, čak i do 15 milijuna KM. Prije 50 godina, kada je ova ideja zamišljena, izgradnja je bila nezamisliva zbog tadašnje tehnologije i financijskih mogućnosti. Visinska razlika između ove dvije općine je 460 m, a bilo bi neophodna izgradnja dva tunela od 4 i 8 km, te nekoliko dugih mostova. Ovo su bile prepreke prije više desetaka godina, ali s današnjom tehnologijom ovo je sve ostvarivo“, naglasio je dr. Salketić.
Ispred Elektroprivrede BiH obratio se izvršni direktor za proizvodnju dr. Nevad Ikanović te naglasio kako je uskotračna pruga do Vareša od Podlugova ukinuta 1953. godine, a izgrađena pruga normalnog kolosijeka. „Već tada se trebalo krenuti u realizaciju ovog projekta ali nikad nije dobila nulti prioritet. Devedestih godina zadesila su nas ratna dešavanja što je ovaj projekt stavilo u stranu. Mogu samo potvrditi sve što su moje kolege u svom izlaganju kazali, i reći da bi na ovaj način svi imali koristi, kako elektroprivreda, tako i cjelokupni elektroenergetski sektor“, rekao je Ikanović.
Direktor  Federalnog zavoda za geologiju dr. Hazim Hrvatović rekao je: „Europska unija donijela je direktivu o eksploataciji kritičnih mineralnih sirovina koje se moraju osigurati. Kada je Vareš u pitanju, gledajući karte na osnovu istraživanja, možemo reći da sve ove sirovine možemo naći na lokalitetu Vareša. Već se na tom planu radi jer je potpisan ugovor o koncesijama na 25 godina za istraživanje i eksploataciju na rudnim nalazištima u Varešu. Prema podacima kojima raspolažemo, utvrđene rezerve na području Vareša su 6,7 milijuna tona rudnih bogatstava i još potencijalnih 16 milijuna tona. Rezerve željeznih ruda su oko 170 milijuna tona s 32% udjela željeza što predstavalja značajnu količinu, obzirom da su svjetske rezerve s većim udjelom željeza već eksploatirane, što nas stavlja u pozitivan položaj. Također, rezerve tehničkog kamena na području Vareša iznose oko 30 milijuna tona, i sve to nam daje nadu da bi izgradnjom ove pruge svi imali koristi“, rekao je Hrvatović.
Pored navedenih predavača, na ovom okruglom stolu govoril su: gospodin Rešad Mandžo predstavnk JP Željeznice BiH, gospodin Ševal Kovačević ekspert za međunarodni promet, gospodin Mithat Husić načelnik općine Banovići i gospodin Ramiz Operta vlasnik kompanije BBM. Svi spomenuti izrazili su nadu da će ovaj projekt što prije zaživiti i samim tim Vareš dovesti na put bolje budućnosti. Nakon završenog okurglog stola nastavljeno je druženje uz prigodan koktel.