Obilježavanje ovog blagdana intenzivirano je u posljednjih pet godina i u suradnji s predstavnicima udruga Poljaka u Bosni i Hercegovini ali i same Poljske.
Misno slavlje predvodio je borovički župnik vlč Vlado Vrebac uz prisustvo predsavnika udruga Poljaka iz Sarajeva, Banjaluke i Gradiške, te predstavnika Poljskog bataljuna mirovnih snaga u BiH. U propovijedi osvrnuo se na život i podrijetlo svete Jadvige, te značaj za ovaj kraj kroz povijest.
Nakon mise o radu i djelovanju udruga, za naš radio i portal, govorili su predstavnici udruga koji nisu skrivali zadovljstvo današnjim dolaskom u Borovicu. Katarina Atagić, članica udruge Polsa iz Sarajeva je rekla: "Moja majka je Poljakinja koja je živjela u Sarajevu ali je bila odvedena u logor i ja sam dijete rođeno u logoru. Nakon rata smo se vratili i izgubili svaki kontakt s Poljskom. 90.-ih godina smo uspjeli da uspostavimo kontakt u Sarajevu i okupla se jedna grupa nas porijeklom Poljaka i koji smo se igrom slučaja sastali. Učili smo prvo jezik, pa malo kontakti, a u svemu tome pomogla nam je ambasada Poljske. Udruga broji oko stotinu članova, od toga je dobar dio djece koje pokušavamo da naučimo jezik i običaje da se to ne zaboravi. Ova priča o ovom obilježavanje je već dvije godine aktivna, pričali su nam da postoji ova crkva ovdje i drago mi je da smo danas ovdje. Imamo kontakte sa ostalim zainteresiranim i vjerujem da će se ova suradnja nastaviti", naglasila je gospođa Atagić.
Potpukovnik Radoslav Koželević, predstavnik Poljskog bataljuna u BiH: "Okupili smo se ovdje prije 15.08. kada se u Poljskoj obilježava dan poljske vojske, jer je to dan kada se obilježava godišnjica čuda nad Vislom, bitke koja se odigrala 1920. godine. Upravo tom prilikom smo htjeli pozvati na ovom mjestu prisutne pripadnike poljskih organizacija u BiH da nam se pridruže na slavlju u Sarajevu. Ova današnja misa je prilika za naše pripadnike vojske da se susretnu sa ljudima iz Poljske i organizacijama koje djeluju u BiH. Ovo je još bolje jer je sveta Jadviga/Hedviga veoma poštovana i cijenjena te je mnogi slijede u Poljskoj. Prvi put sam ovdje i pridora je prekrasna, i mislim da bi mnogo ljudi iz Poljske ovdje došlo, međutim problem je što ovo još nije toliko poznato i veoma je važno da se ovakve vijesti što više prošire.
Predstavnik udruge iz Banjaluke Jan Koluč govorio je o radu udruge i impresijama u Borovici. "Već drugu godinu zaredom sam tu u Borovici, i naša suradnja do sada je dobra koja će se sve više intenzivirati. Prošle godine smo imali misu na poljskom, zahvaljujući franjevcima, doduše znatno malobrojnijem puku radi pandemije. Radim unutar udruženja Poljaka grada Banjaluka koja ima do 130 članova. Povezani smo i s udruženjem Mak iz Gradiške i u Prnjavoru, te uduruženjem u Sarajevu. Današnji broj poljaka u BiH je nedje oko četiri stotine. Problem zajednice je što ne govore svi maternjim jezikom i stavlja se određeni akcent na učenje jezika. U budućnosti se planira gradnja kipa svete Hedvige ovdje pored mjesne crkve, a naša komunikacija u posljednje dvije godine je dosta dobra. Borovica je jedino mjesto u Bosni i Hercegovini koje ima povijesni značaj i poveznicu sa Poljskom, dok mi u drugom entitetu imamo mjesta koja su uglavnom poljska groblja i ostaci poljskih crkvi. Naša vizija, vizija gospodina Mladena Miletovića, ljudi iz ZZB, je da se u budućem periodu uz pomoć Poljske ambasade, da određeni broj Poljaka koji to žele, dovedemo u posjet ovdje i u ostatak regiona. Doalzak ovjde bi pomogao ovoj maloj lokalnoj zajednici koja ima interesantnu povijest.
Glavni inicijator obilježavanja svete Jadvige u Borovici je Mladen Miletović. "Priča o svetoj Jadvigi počela je 2015. godine, misna slavlja organiziramo od 2017. godine, a današnje događanje je peta godina, na neki način i mali jubilej. Sveta Jadviga se rodila u Budimu, koliko pripada Ugarskoj gdje se rodila, u Poljskoj gdje je živjela i umrla, toliko pripada i nama Hrvatima katolicima u Borovici, Varešu i čitavoj Bosni i Hercegovini. Sveta Jadviga nudi nam i daje darove, darove što ovo radimo za nju. Neki dan je jedan ministar inozemnih polova jedne europske države pohvalno se izražavao o Borovici i Varešu. Nikada nije bio ni u Borovici ni u Varešu, a za Borovicu i Vareš dobro zna. Kroz štovanje svete Jadvige, ovaj kraj je u neku ruku već dio Europske unije. Za nas se zna u državama koje su već u EU. Moramo ustrajati u svim ovim aktivnostima i najvažnije je da ljudi shvate kolika je povezanost svete Jadvige sa svima nama, koliko je ona bliska nama. Ona je naše gore list, a kad ljudi spoznaju da je ona dio nas, sve će bit lakše ostvariti.
U ime domaćina obratio se i Nikola Šimić predstavnik udruženja ZZB, UG Naš dom Borovica i mjesne zajednice Borovica. "Sretni smo da se uz naš patron obilježava jedno ovakvo štovanje svete Jadvige. Ovo je za nas, za naš kraj veoma velika stvar i vidim da ljudi sve više i više dolaze. Kroz štovanje svete Jadvige saznat će se o nama u cijelom ovom kraju ali i Bosni i Hercegovini ali i šire. Svi mi koji radimo znamo koliko treba uložiti napora, ali ako čovjek ne ulaže trud i napor nema ni rezultata, a ovdje se vidi da ima rezultata. Sva ova dešavanja su plod našeg dugogodišnjeg rada i dugogodišnjeg angažmana. Svakako se uz svoje sudjelovanje u ovome želim zahvaliti našem župniku koji je u ovome svemu vidio jednu dorobit za samu Borovicu, a tako i za naš cijeli vareški kraj. Zahvala našoj Zavičajnoj zajednici Borovičana na čelu sa Zorislavom Nikolićem koji je trenutno predsjednik, a ne mogu da ne spomenem i sve druge članove, napose Stanka Nikolića prethodnog predsjednika koji je uložio sebe u sve ovo kako bi sve ovo zaživjelo. Tu je svakako naša mjesna zajednica i UG Naš dom Borovica koja radi i djeluje na ovom prostoru, i naš Grga koji svakako je čovjek koji koordinira sve ove aktivnosti vezane uz Borovicu. Svi mi bi trebali dati malo više obola ovome svemu, posebno HKD Napredak podružnica Vareš ali i drugo podružnice jer sveta Jadviga je naših korijena i ona zaslužuje jednu malo veću pažnju nas samih sa ovih prostora.
Na kraju, Sveta Jadviga bila je najmlađa kći Ludviga I. Velikog, kralja Mađarske i Poljske iz francuske plemićke kuće Anžuvinaca i Elizabeta Kotromanić, kćerke bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića i Elizabete Kujavske.
Zaručena je bila s Wilhelmom Habsburgom u dobi od četiri godine. Nakon očeve smrti 1382., zaruke su razvrgnute, a Jedviga je 1384. okrunjena za kraljicu Poljske. Poljski velikaši su joj za supruga izabrali litvanskog velikog kneza Jogaila, čime su se obje države, Poljska i Litva, spojile u personalnu uniju. Jagaila se pokorio Jadviginom uvjetu da se prije vjenčanja krsti. Tako je i za Litvu kršćanstvo postalo državna religija. Nakon vjenčanja 1386. u Krakovu je veliki knez Jagaila došao na poljsko kraljevsko prijestolje kao Vladislav II. Jagailo. Sveta Jadviga je osnovala brojne crkve, a u liturgiji je uvela narodni jezik. Godine 1397. je kod pape Bonifacija IX. isposlovala da se na Sveučilištu u Krakowu, osnovanom 1364., ustanovi teološki fakultet.
Neumorno se brinula za siromašne i potlačene u svojoj zemlji, zbog čega ju je narod štovao. Jadviga je umrla već u dvadeset i petoj godini života - 17. srpnja 1399. Sahranjena je u krakowskoj katedrali na Wawelu. Blaženom ju je proglasio papa Ivan Pavao II. dana 08. kolovoza 1986. Isti je papa "dobru kraljicu" Jadvigu proglasio svetom 08. lipnja 1997. godine. 
