Izložba slika Željka Lekića postavljena je u staroj crkvi u Varešu. Autor se predstavio s 23 rada iz ciklusa "Iz kulturno-povijesne baštine Bosne i Hercegovine", koji sadržava ukupno 48 djela na papiru. Bogat je to opus kojim Željko Lekić prikazuje mjesta, građevine, spomenike, književnost, fratre i film, odnosno kroz likovnu umjetnost objedinjuje i povijest, duhovnost, književnu i filmsku umjetnost...
Riječ je o ciklusu koji je nedavno vidjela i sarajevska likovna publika. O Željku Lekiću i njegovom djelu, točnije o njegovom likovnom izričaju govorili su Stjepan Šimić Pepi i književnik Željko Ivanković.
Iz izlaganja Stjepana Šimića Pepija izdvajamo: "Lekićev rad možemo nazvati osbujnim. Teško je umjetniku izreći neizrecivo, naročito o svojoj umjetnosti. Gledam slike koje su možda impresivne, ekspresivne, koje govore o temperamentu umjetnika koji je jak. Možemo govoriti o crti, o boji, o koloritu,o kompoziciji. Međutim, ono što je najvažnije i što bih ja istakao za Željkovu umjetnost, osobito za ovaj ciklus jest što se opredijelio da to bude papir. Gledajući njegove radove vidim jednu dječju iskrenost i nesputanost koja iz njih izlazi, ali i papir koji je povelja suvremene umjetnosti. Željkova povelja bosanskohercegovačke suvremene umjetnosti".
Književnik Željko Ivanković je na početku svog izlaganja izrazio zadovoljstvo što na mjestu koje je jedan od temelja kulturno pvijesne baštine BiH možemo otvoriti izložbu, točnije dio izložbe koja se zove "Iz kulturno-povijesne baštine Bosne i Hercegovine". Potom je nastavio:" Naš slikar, moj imenjak, Željko Lekić je već dobrano afirmiran slikar i za svoju novu izložbu napravio je pus iz kulturno povijesne baštine koja ima 50 djela, a ovdje je zbog malog prostora tek pola toga. To znači da je sve ono što je najrelevantnije u kulturno povijesnoj baštini BiH iz njegove perspektive, perspektive čovjeka koji dolazi iz Vijake i Vareša, koji dolazi iz ovog ambijenta, sve je tu. Tu ćemo naći i ovu staru crkvu u kojoj se nalazimo, crkvu koja je stara više od 200 godina i koja je povijest sama po sebi. Ovo je nastarija katolička crkva u BiH, jedna od pet u BiH koja je i u najteža osmanska vremena imala zvono. Sutjeska, Fojnica, Kreševo, Podmilačje i Vareš. Samo pet. Pogledajte tu čudesnu ljepotu. U toj čudesnoj atmosferi pokazujemo dio onoga što kulturna i povijesna baština iz perspektive jednog slikara jest. To znači da ćemo, osim stare crkve, naći i Bobovac, Vijaku, da ćemo naći Lastrića i Divkovića. Znači da ćemo naći autora sjajnog veličanstvenog filma Žena s krajolikom našeg Ivicu Matića. Tu su i tri centralna samostana u BiH - Kreševo, Fojnica i Kraljeva Sutjeska. Tu su i Jajce kao drugi kraljevski grad, uz Bobovac. Tu su stećci, tu je željezara po kojoj je Vareš bio i postao 1891. godine na dan otvorenja prve željezare na Balkanu, reprezentitavan u srednjoj Europi. Naći ćemo autorovu Vijaku, sve ono po čemu je poznata kulturna i povijesna baština svih nas Varešana. Imamo mnogo razloga da budemo ponosni. Ne samo zato što su motivi kojima se slikar bavio dotakli i našu kulturno povijesnu baštinu u dobroj mjeri, nego i što je autor pokazao kako umjetnost komunicira s drugim umjetnostima - s filmom Žena s krajoliko, sa željezarom i Poemom o željezari jednog sjajnog vareškog pisca Novaka Simića, s pjesamama o Divkoviću i Lastriću, s pjesamma drugi pjesnika- Maka Dizdara,stećcima ", istaknuo ej Ivanonković komu je zvanično pripala čast da proglasi otvorenim ovogodišnji Vareš art festival.
U glazbenom dijelu nastupili su vareški glazbenici Ivan Jarmanović i Mihael Šimić na gitarama, te Karla Malbašić koja je recitirala stihove Divkovićeva molitva za zavičaj i Katarina ili odlazak autora Željka Ivankovića.
Izložbu Željka Lekića moći ćete pogledati do 28.srpnja.
Željko Lekić rođen je 16. srpnja 1967. godine u Gornjoj Vijaci. Osnovnu školu završio je u Vijaci, a Srednju strukovnu u Varešu. Diplomirao je na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Eugena Kokota 1999. godine. Živi i radi u Drvaru.