Projekt Via Dinarica je nova zajednička inicijativa Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID). Srž ovog programa je ruta Via Dinarica, koja se proteže dužinom preko 650 km duž južnog planinskog lanca Dinarskih Alpa na području Jugoistočne Evrope preko Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova [1] , Crne Gore, Slovenije i Srbije. Geografski gledano, Bosna i Hercegovina leži u centru mega-rute Via Dinarica i nudi izvanrednu ljepotu i vrijednost u smislu prirodnog i kulturnog naslijeđa, kao i značajne potencijale za razvoj turizma i sredstva za život u zajednicama.
U sklopu ove prezentacije uvodnim riječima prisutne goste pozdravio je Boško Andrić viši referent za praćenje projekata, zaštitu okoliša i turizam u općini Vareš. Općinu Vareš predstavljao je Rusmir Berberović jer je načelnik Zdravko Marošević, zbog ranije preuzetih obveza, bio odsutan.
Što je Zelena staza, gdje se nalazi i koje su njene karakteristike govorio je djelatnik tourist info centra Almir Čikmiš stručni suradnik za turziam. Slikovito su prikazane sve tri vrste staza (A, B i C) koje se uvezuju s našim susjednim općinama Kaknjom, Olovom i Brezom. Prikazani su najznačajniji povijesno turistički potencijali, a nakon toga prikazan je film o planini Zvijezdi. Film je snimljen u okviru serijala Planine Bosne i Hercegovine, a ovo je ujedno bilo podsjećanje na pokojnog Ilhana Dervovića i prof.dr. Jasminka Mulaomerovića, autore ovog filma.
O Hodoljupcima govorio je gospodin Boško Andrić, predstavio ih poimenično i ispričao neka od dešavanja koja su doživjeli u svojim pohodima. Ekipa broji 11 članova, a to su:
„1. ZDRAVKO BARKIĆ, vlasnik firme Profitex
Dobri duh ekipe. Nosi moj ruksak da ja mogu fotografirati. Zovemo ga poglavica što sve govori. Vodi brigu šta treba da nosimo u ruksacima, na neki način brine o našem zdravstvenom stanju.
2. ĐEMAL MEMAGIĆ – KEMO, načelnik općine Olovo i vlasnik firme Alma Ras
Jedini načelnik općine među nama. Kad hodimo putevima, oni koji ga prethodno nisu poznavali, pa nakon što im objasnimo da je načelnik Olova i vlasnik uspješne kompanije Alma Ras često kažu – čuj to, k’o bi rek’o, običan čojek. Jednostavno, na svakom koraku se potvrđuje da Kemo zna s ljudima i gotovo.
3. MLADEN FRANJIĆ - GRGA, vlasnik seoskog gazdinstva Grga
Jedan od rijetkih koji s ponosom ističe da je – seljak. U ekipi zadužen za osmišljavanje staza.
Koristi aplikaciju koja broji korake, sate i dužinu. Doduše i izgubljene kalorije, ali to ne objavljujemo.
4. ADNAN KAMENJAŠ , vlasnik café bara Tinta
Čovjek koji gleda svoja posla. Nitko ga još nije uhvatio da kuka, da teška na druge i da vodi tuđu brigu. Njegov lokal je svojevrsni stožer odakle startamo svake nedjelje. Predstavnik rock and roll generacije u ekipi.
5. MARIO BARKIĆ, čuvar u Šumariji Vareš
Stalno ponavljam, da ga nema trebalo bi ga izmisliti. Riječ koja ga najbolje opisuje: flegman. Flegma je u psihologiji jedna od četiri vrste ljudskog temperamenta koju karakterizira hladnokrvnost, mirnoća i neuzbudljivost koje graniče s ravnodušnošću.
6. VAHID ALIHODŽIĆ - VAHA
Radio u hotelu Ponikve, zna tajni više nego pola Vareša. Ko koga, kada, gdje, kako?
Neka vrsta našeg Izeta Fazlinovića. Mislim na humor. Zajedno sa Adnanom često zadužen za pripremu kotlića.
7. MIRSAD BIHORAC, vozač
Jedini čije ime i prezime ne zna pola ekipe i sad to čuje prvi put. Svi ga Varešani znaju kao – Beli.Njega i njegovog tamića. Za njegov profil narod ima izraz – naručan k’o kotlić. Što će reći, ne zna kazati NE. Kum je s Mladenom, a badžo s Vahidom – oženjeni iz istog sela.
8. ZDRAVKO VIŠNJIĆ, umirovljenik i predsjednik Mjesne zajednice
Samozatajan, dobre naravi čudo jedno. Jedini pravi povratnik. Otišao prije rata, vratio se s Veronikom i postao predsjednik, Mjesne zajednice. Zaljubljenik u Bosnu, što je pokazivao i u Austriji. Kad mu je tamošnji doktor gledao nalaze i pitao ga da li pije alkohol, Zdravko je odgovorio – uglavnom kad idem kući u Bosnu. Veli doktor – pa meni se čini da ti počesto ideš kući.
9. BOŠKO ANDRIĆ, djelatnik u općini
Dobio naziv – kroničar. Fotografira i sve stavlja na facebook. Kolegama je najteže odgonetnuti kad je ozbiljan, a kad se šali. Zasad su mu našli jednu slabu točku – kad čuje harmoniku i sevdah neće kući
10. August Matičević, Careva Ćuprija
11. Zijo Breščić, Visoko
Ukupno smo imali 54 pješačenja. Hodali smo na području općina Vareš, Olovo, Kakanj, Visoko i Breza. Posjetili smo 69 naseljenih mjesta(sela), 53 u općini Vareš, 12 u općini Olovo, po 2 u Brezi i Kaknju.
Ukupno prešli 752,05 km, što je dalje od Beča ili Skoplja. Potrošili smo 233 sata i 5 minuta, što je 10 dana neprekidnog pješačenja. Ukupno je bilo 1.001.442 koraka. Najduža staza je bila 22,5 km. Najkraća staza je 9 km“, istakao je na kraju izlaganja gospodin Andrić.
Na samom kraju prisutne je pozdravio i kratko se obratio Nedo Pinezić predsjednik Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore, zahvalio se na pozivu i odao priznanje neumornoj ekipi na prijeđenim kilometrima i istakao kako jedna mala zajednica i složnost mogu učiniti mnogo toga.
Tijekom prezentacije gosti su uživali u tamburaškim izvedbama koje su svirali i pjevali članovi udruženja građana „Moja prva nota“ na čelu s profesorom Igorom Hingerom.
„Realizaciju projekta Via dinarica nije bilo lako realizirati ali u svemu tome imali su veliku podršku mnogih. Hvala članovima ekipe Hodoljupci, načelniku Zdravku Maroševiću, Goranu Andriću, Almiru Čikmišu, Admiru Čizmi, Sakibu Mliviću, Hrvatskom radiju Bobovac, JU Centar za kulturu i edukaciju, osobama zaduženim za pripremu jela i pića i svima koji su uključeni u ovaj projekt, a ako ih slučajno nismo spomenuli“, rečeno je na kraju.
Druženje s gostima nastavljeno je u prostorijama Radničkog doma ali i na nekim od turističkih lokaliteta u našoj općini.
