Sveučilišta u Zadru doc. dr. Marija Katića, a drugi postavka izložbe Industrijalizacija u toku.
Promocija knjige zakazana je za 19 sati, a otvorenje izložbe u 20 sati u dvorani Radničkog doma.
Donosimo i nekoliko crtica o knjizi i izložbi, kako bi Vas što više zainteresirali da posjetite spomenute događaje.
DOMORODCI I GOSPODARI - studija historijske etnografije grada Vareša
Domorodci i gospodari upravo ovim riječima Josip Tokmačić, autor jednog od rukopisa koji se analizira u ovoj studiji, piše o odnosu elita za vrijeme Osmanskog Carstva i austrougarske uprave prema stanovnicima “starog Vareša”. Tako ga pak naziva Mijo Žuljić, autor drugog rukopisa koji se analizira u ovoj studiji. Ta jedna jednostavna i usputna rečenica Josipa Tokmačića sažima i opisuje ono što je narod starog Vareša doživio: Domorodci su samo izmijenili gospodara i ništa više, piše Tokmačić. To svakako vrijedi za ljude, ali nikako za grad. Grad mijenja i gospodara, i ljude, ali i fizionomiju. Mijenja se urbani krajolik, industrija, način života, životna svakodnevica, ukratko stari Vareš prestaje postojati, a nastaje novi Vareš i jedan sasvim novi grad pored njega Vareš Majdan. I uz Vareš Majdan veže se slikovita predaja. Nakon dolaska Austro-Ugarske Monarhije 1890. i prelaska s malih obrta majdana koji svoje korijene nalaze još u srednjovjekovlju gradila se prva visoka peć, i to upravo na lokaciji na kojoj će poslije nastati Vareš Majdan. Nije bez razloga u nazivu riječ majdan. Naime, na toj lokaciji nalazio se majdan čiji je vlasnik imao nesreću biti na putu napretka i nove industrije. Kaže predaja da je vlasnik Mare Gavran, inače daidža Mije Žuljića, legao na zemlju braneći svoj majdan najvrjednijim što ima, svojim tijelom, ali dužnosnici kolonijalne sile vrlo su ga lako fizički odstranili i zatvorili kako bi se izgradnja nastavila. Jedan se domorodac usudio usprotiviti gospodarima i stati na put napretka i konačnog dovođenja civilizacije na mali Orijent, kako su Austrijanci tepali Bosni i Hercegovini. U ovoj studiji riječ je upravo o tom odnosu domorodaca i gospodara.
IZLOŽBA INDUSTRIJALIZACIJA U TOKU
Multimedijalna izložba rezultat je rada grupe stručnjaka različitih profila, arhitekata, grafičkih dizajnera, povjesničara koji putem suvremene interpretacije baštine uz inovativan pristup u dizajnu i vizualnom identitetu posjetitelje vodi na svojevrsno putovanje kroz stogodišnji razvoj industrije, uči o tome kako je industrija mijenjala i modernizirala bosanskohercegovačko društvo, ukazuje šta ona predstavlja u kulturi sjećanja, te zašto je industrijsko naslijeđe kao dio europske kulturne baštine danas važno.
Nagradom BigSEE izložba "Industrijalizacija u toku", autorsko djelo tima: Sanja Vrzić, Aleksandra Nina Knežević, Amra Čusto, Peđa Kazazović, Adisa Džino Šuta i suradnici, ocijenjeno je kao zanimljiv, originalan izraz koji baštinu čini vidljivijom, kao kreativno i odgovorno prezentiranje naslijeđa namijenjeno svima, ali posebno mlađim generacijama. Dizajnersko rješenje, grafički prikazi, kratki filmovi, uz birane tekstualne sadržaje omogućuju "živi" doživljaj industrije i interakciju publike sa svakim dijelom izložbe.
